VII. međunarodna znanstvena konferencija ECLIC “Digitalna i zelena tranzicija”

“Aktualna tema VII. međunarodne znanstvene konferencije ECLIC “Digitalna i zelena tranzicija” bila je povod za razgovor s Andreom Čović Vidović, v.d. voditeljicom predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, i prof. dr. Dunjom Duić, prodekanicom Pravnog fakulteta Osijek, o dvjema stranama iste medalje.

Zelena i digitalna tranzicija dvije su strane iste medalje, budući da razvoj novih i naprednih tehnologija, raznih oblika umjetne inteligencije, 6G, Blockchain tehnologije, cloud computinga i network edge computinga doprinose bržoj primjeni i provedbi EU politika čiji je cilj sveobuhvatna i djelotvorna borba protiv klimatskih promjena kako bi se postigla klimatska neutralnost.

Pravni fakultet Sveučilišta u Osijeku dugogodišnji je partner Zagrebačkog ureda s kojim surađujemo na brojnim projektima vezanim uz europsko pravo i europskim vrijednostima”

‍

Izv.prof. dr. Dunja Duić, prodekanica Pravnog fakulteta Osijek

HSS: Koja je poveznica između digitalizacije i zaštite okoliša?

^{Digitalizacija i zaštita okoliša usko su povezane u EU jer digitalna tehnologija može poslužiti kao ključni alat za ostvarivanje održivog razvoja. Kako smo i naveli u pozivu za ovogodišnju ECLIC konferenciju suvremeni razvoj europskog društva uključuje ove dvije ideje, iako se čine neovisne jedna o drugoj, obje su usmjerene na digitalnu i zelenu transformaciju. Istovremeno, te su ideje međusobno ovisne, budući da je jedan od temeljnih ciljeva koji se žele postići digitalnom transformacijom stvaranje novih metoda i procesa koji će omogućiti postiza njeglavnih ciljeva Europskog zelenog plana. EU sustavno promiče digitalnu transformaciju kao sredstvo za postizanje svojih okolišnih ciljeva.}

HSS: Kako zamišljamo zeleno-transformiranu EU? Digitalni procesi su često izloženi kritici zbog velike potrošnje energije. Kakvo je Vaše mišljenje o tome?

^{U zeleno-transformiranoj EU, kako je vidi Europski zeleni plan, je ostvarena niska emisija ugljika i funkcionira održivo gospodarstvo. To uključuje ostvarenje ambicioznih ciljeva smanjenja emisija stakleničkih plinova i poticanje obnovljivih izvora energije. Prilikom ostvarenja ovih ciljeva ključno je sudjelovanje građana i država članica.}

^{Treba napomenuti da digitalni procesi zaista imaju veliku potrošnju energije, posebno zbog rasta cloud-a i kriptovaluta. Međutim, važno je napomenuti da je EU je usvojila politike i regulacije usmjerene na smanjenje negativnog utjecaja digitalizacije na okoliš i poticanje održive digitalne transformacije. Kroz ovakvu regulaciju i tehnološke inovacije, trebalo bi biti moguće balansirati digitalni napredak sa zaštitom okoliša, što opet zahtjeva aktivno uključivanje građana, gospodarstva i država članica.}

HSS: Kako izgleda provedba novog Zelenog plana u stvarnosti? Postoje li otpori u državama članicama?

^{Kao sveobuhvatan politički okvir Europski zeleni plan uključuje širok niz mjera zaštite okoliša i održivog razvoja koje se mogu strukturirati u osam širokih, međusobno povezanih područja:  povećanje klimatskih ambicija EU-a za 2030. i 2050, opskrba čistom, pristupačnom i sigurnom energijom, mobiliziranje industrije za čisto i kružno gospodarstvo, gradnja i obnova na način koji štedi energiju i resurse, ubrzavanje prijelaza na održivu i pametnu mobilnost, strategija od "polja do stola": pravedan, zdrav i ekološki prihvatljiv prehrambeni sustav, očuvanje i obnova ekosustava i bio raznolikosti, ambicija nultog zagađenja za okoliš bez toksina. Kako se donošenje Europskog zelenog plana poklopilo s izbijanjem pandemije Covid-19 u Europi, kao i zbog određenih unutarnjih okolnosti, politički čelnici u nekim državama članicama, uključujući Češku Republiku i Poljsku, pozvale su da se Europski zeleni plan ukine ili odgodi. Baš iz tog razloga Europska komisija stavila je održivost i klimatsku tranziciju u središte ključnih instrumenata oporavka koje je predložila u svibnju 2020: Next generation plan i Dugoročni proračun EU-a za razdoblje 2021. – 2027. Države članice trenutno koriste ponuđena financijska sredstva, međutim Covid-19 kriza, a od 2022. godina i geopolitička kriza koju je uzrokovao rat u Ukrajini svakako negativno utječu na donošenje pravnih akata u području politike zaštite okoliša. Cjelokupni proces donošenja zakonodavstva je usporen, stoga je za bolju provedbu Europskog zelenog plana u RH, kao i u ostalim državama članicama potrebno ostvarivanje plana donošenja zakonodavstva (tzv. Spremni za 55% plan) koje bi se primjenjivalo u državama članicama. Primjerice, usvajanje Europskog zakona o klimi važan je kamen temeljac za izmjene zakonodavstva EU koje je nužno za postizanje ciljeva iz Europsko zelenog plana. Međutim ovo je tek prvi korak prema sveukupnom europskom zakonodavstvu u području zaštite okoliša.}

HSS: Njemačka slabo napreduje s digitalizacijom, dok se primjerice u Švedskoj gotovo sve administrativne procedure obavljaju online. Kakva je situacija u Hrvatskoj? Koji su razlozi za ovolike razlike unutar EU?

^{Razlozi za razlike u digitalizaciji unutar EU treba tražiti u nedostatku unificiranog EU zakonodavstva, ekonomskim uvjetima i političkim prioritetima. Hrvatska se trudi unaprijediti digitalizaciju, ali suočava se s izazovima poput nedostatka investicija i sporog administrativnog aparata.}

^{EU je razvila niz okvira za poticanje digitalizacije. Počevši od Digitalne strategije EU-a kojom se želi postići da digitalna promjena bude u interesu građana i poduzeća te pridonijeti ostvarenju cilja klimatski neutralne Europe do 2050. Na strategiji se temelji program Vijeća do 2030. „Put u digitalno desetljeće”, kojim se osigurava ostvarivanje ciljeva EU-a u pogledu digitalne transformacije u skladu s njegovim vrijednostima. EU trenutno radi na idućim pravni aktima koji će doprinijeti olakšanju daljnje digitalizacije, to su primjerice Akt o čipovima i Uredba o europskom pristupu umjetnoj inteligenciji, dok su već usvojeni Akt o digitalnim tržištima i Akt o digitalni uslugama. Ipak treba naglasiti da je process donošenja zakonodavstva u EU spor i teško prati digitalizaciju.}

Andrea Čović Vidović, v.d. voditeljica predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj

HSS: O održivoj budućnosti vodi se računa ne samo na razini država članica, primjerice u Njemačkoj, nego i na razini EU. Koje dakle inicijative postoje na razini EU?

^{Europa se strateški i sustavno okreće zelenim izvorima energije, digitalnoj tranziciji te održivom i društveno odgovornom gospodarstvu. Europski zeleni plan i plan Europe spremne za digitalno doba središnje su inicijative Europske komisije kroz koje ona izravno utječe na održivost našeg kontinenta. Europski zeleni plan usmjeren je na ostvarivanje pune klimatske neutralnosti Europske unije do 2050. godine, a zajedno s tranzicijom europskog gospodarstva prema održivim resursima, Europski zeleni plan osigurat će čistu vodu i zrak, zdravu i cjenovno pristupačnu hranu, razvoj održivog javnog prijevoza, nova radna mjesta, energetski učinkovitu infrastrukturu i stambene prostore te brojne druge benefite za europske građanke i građane. S druge strane, digitalna strategija Unije nadopunjuje težnje za klimatskom neutralnošću.}

^{Ističem ovdje program NextGenerationEU čija je okosnica Mehanizam za oporavak i otpornost, instrument financiranja projekata zelene i digitalne tranzicije za države članice Europske unije u iznosu od 723 milijarde eura, od čega su 338 milijardi bespovratna sredstva. Države članice tako na raspolaganju imaju čak 250 milijardi eura iz programa NextGenerationEU za mjere koje se odnose na digitalnu tranziciju.}

^{Kako bi Europa uz ekološku održivost osnažila i svoju energetsku neovisnost, Komisija provodi plan REPowerEU kao odgovor na poremećaje na svjetskom tržištu energenata uzrokovane ruskom agresijom na Ukrajinu. Program je vrijedan skoro 300 milijardi eura, od čega su 72 milijarde bespovratna sredstva. Otkad je pokrenut u svibnju 2022. godine, planom je postignuta veća neovisnost o ruskim energentima (udio ruskog plina smanjen je s 41% na 8%), smanjena je ukupna potrošnja energije za 20%, udvostručen je udio korištene energije iz obnovljivih izvora te je uvedena gornja granica za cijene plina i nafte na globalnom tržištu. Plan pretpostavlja veću diversifikaciju izvora energenata sklapanjem novih ugovora s trećim stranama, ali i veću energetsku neovisnost Unije. Unija je tako u 2022. po prvi put proizvela više električne energije iz obnovljivih izvora nego što je proizvela iz plina. REPowerEU osnažio je europsku energetsku suverenost, a u sklopu tog plana Europska komisija nastavlja raditi na dekarbonizaciji industrije, ulagati u energetsku infrastrukturu i razvijati zakonodavni okvir povezan s ubrzavanjem uvođenja obnovljivih i održivih izvora energije.}

HSS: Kako će se odraziti nove digitalne mogućnosti na politiku, primjerice na građansku participaciju?

^{Europska građanska inicijativa već sad vam pruža priliku da sudjelujete u oblikovanju politika EU-a. Od Europske komisije možete zahtijevati da predloži nove EU-propise koji bi podržavali vaše ciljeve tako što ćete registrirati svoju inicijativu i prikupiti najmanje milijun potpisa u najmanje sedam država članica EU-a. Ovo sve možete učiniti online. A Europska komisija u aktualnom je mandatu napravila dodatni iskorak u smjeru participativne demokracije kroz proces Konferencije o budućnosti Europe. Alati su pritom bili digitalni i inkluzivni: građanke i građani svoje su prijedloge Komisiji o tome što bi trebali biti njeni budući prioriteti mogli dijeliti javno, putem inovativne više jezične digitalne platforme. Platforma bila taj zajednički digitalni prostor za inicijativu, a Komisija je do sad uzela u obzir gotovo 95 % mjera proizašlih iz Konferencije, koje su u nadležnosti Komisije i u skladu s Ugovorima. Ovo je, rekla bih, sjajan primjer kako tehnologija i novi načini komunikacije osnažuju izravnu participaciju. Jer se upravo proaktivnim uključivanjem široke javnosti u proces stvaranja javnih politika, pokazao je proces Konferencije, dodatno osnažuje legitimnost europskih institucija.}

‍HSS: Upravljamo li sami digitalnom transformacijom ili ovisimo o drugima?

^{S obzirom na aktualnu krizu nestašice čipova, brojne su tvornice u raznim sektorima bile primorane prekinuti s radom – od proizvodnje automobila do medicinskih uređaja. Nestašica je ukazala na pretjeranu ovisnost lanca vrijednosti poluvodiča u cijelom svijetu o malom broju aktera u složenim geopolitičkim okolnostima. Europski akt o čipovima kojega je predložila Komisija, a u travnju ove godine o njemu dogovor postigli i Parlament i Vijeće, za cilj ima postići konkurentnost i otpornost Europe u području poluvodičkih tehnologija i njihovih primjena. Proizvodni kapaciteti Unije trenutno čine tek 10 % ukupnog svjetskog tržišta čipovima, no proizvodne kapacitete želimo povećati na 20 % svjetskog tržišta do 2030. godine. Ovo će se ostvariti ulaganjem više od 43 milijarde eura u tehnologije sljedeće generacije, nove vještine, međunarodna partnerstva, certifikaciju kvalitete čipova i investicijski okvir u nova postrojenja koji će biti privlačniji ulagačima.}

‍

HSS: Koju će ulogu imati sigurnost podataka u budućnosti i možemo li ju uopće garantirati?

^{Komisija kontinuirano radi na jačanju kibernetičke otpornosti, zaštiti naše komunikacije i podataka te očuvanju sigurnosti internetskog društva i gospodarstva. EU se kroz europsku sigurnosnu uniju zalaže za zaštitu na internetu i izvan njega te promicanje otvorenog, sigurnog i stabilnog kibernetičkog prostora – a sigurnost podataka je pritom svakako ključna. Osim prijetnji za pojedince, učestalost i ozbiljnost kibernetičkih napada velika je prijetnja funkcioniranju mrežnih i informacijskih sustava te jedinstvenom europskom tržištu. Legislativnim djelovanjem Komisije kroz inicijative poput Akta o zaštiti osobnih podataka, Akta o digitalnim uslugama ili Akta o kibernetičkoj sigurnosti osiguravamo okvir za zaštitu sigurnosti pojedinaca, tvrtki i organizacija.}

^{No u kontekstu Europske godine vještina 2023. ne mogu ne istaknuti kako sigurnost Europske unije ne možemo osigurati ako nemamo stručnjaka s vještinama i kompetencijama za sprečavanje, otkrivanje i obranu EU-a od kibernetičkih napada.  A nedostaje nam u ovom trenutku točno 883,000 dodatnih stručnjaka – odnosno stručnjakinja i stručnjaka jer žene čine samo 20 % osoba s diplomom u području kibernetičke sigurnosti i tek 19 % stručnjaka za informacijske i komunikacijske tehnologije. Zato je Komisija osmislila Akademiju za vještine u području kibernetičke sigurnosti koja objedinjuje privatne i javne inicijative na europskoj i nacionalnoj razini kako bi se odgovorilo na potrebe tržišta rada u ovoj domeni u vremenu koje je pred nama. Usuđujem se reći da je upravo pitanje kadrova potencijalno i srž odgovora na ovo Vaše pitanje.}  

HSS: Kakvi su planovi za objedinjavanje EU-struktura? U kojim područjima je nužna?

^{Ulaganje u objedinjene strukture od velike je važnosti za Europsku uniju i direktno utječe na živote i mobilnost europskih građana, dobara i kapitala. Kod ulaganja u energetsku i transportnu infrastrukturu Unija se oslanja na razvoj održivih rješenja, ekološki prihvatljivih načina prijevoza, odnosno na jedinstveni europski prometni prostor, jačanje regionalne mobilnosti, promet s niskim razinama emisija ugljika te visokokvalitetne željezničke sustave. S druge strane, Komisija otvara nove mogućnosti objedinjavanja energetskih struktura fokusirajući se na energetske potencijale mora. EU ima najveći morski prostor na svijetu koji će se sve više upotrebljavati za proizvodnju čiste, obnovljive energije. To će uglavnom biti energija vjetra na moru, ali i energija valova, plime i oseke, gradijenta saliniteta te algi kao biogoriva. Strategija EU-a za iskorištavanje potencijala energije iz obnovljivih izvora na moru za klimatski neutralnu budućnost iz2020. godine utvrđuje put prema zamjeni fosilnih goriva obnovljivim izvorima energije na moru, čime se stvaraju industrijske mogućnosti i zelena radna mjesta diljem kontinenta. Industrija energije iz obnovljivih izvora mora morat će se povećati pet puta do 2030. i 25 puta do 2050. kako bi se poduprli ciljevi zelenog plana. Europska komisija obvezala se poduprijeti lanac vrijednosti koji ulaže u ta kretanja i prati ostvareni napredak.}

‍